SPOMEN OBILJEŽJA
KCL JASENOVAC

Bivši nacistički logori razasuti diljem Europe uglavnom su sačuvani u izvornom obliku, ili su logorski objekti naknadno rekonstruirani.

Ustaški koncentracijski logor u Jasenovcu miniran je, spaljen i uništen prilikom povlačenja ustaša iz Jasenovca.

Ostaci logorskih objekata razneseni su za gradnju kuća i logorski prostor postupno je zarastao u korov i šikaru.

Krajem pedesetih godina poduzeti su prvi koraci za obilježavanje prostora bivšeg logora III Ciglana u Jasenovcu.

U izvješću Konzervatorskog zavoda NRH od 15. travnja 1956. navodi se da još postoje tragovi baraka i građevina (temelji i dio zidova), a velikim dijelom bila je sačuvana ciglana, dijelovi logorske pruge i temelji logorskog zida. Predložene su mjere za zaštitu ostataka zgrada i uređenje masovnih grobnica.

Tragom temelja logorskog zida postavljena je ograda od žičane mreže, a logorski objekti označeni su pločama s natpisima.

U rujnu 1960. Centralni odbor Saveza udruženja boraca NOR-a Jugoslavije pozvao je arhitekte Zdenka Kolacija i Bogdana Bogdanovića da ponude prijedloge za obilježavanje prostora bivšeg koncentracijskog logora u Jasenovcu.

Prihvaćeno je rješenje prof. Bogdana Bogdanovića: spomenik Cvijet kao « znak vječitog obnavljanja – građevina, kao superstruktura, okrenuta dvojno – kriptom prema žrtvama iz kojih vuče svoj korijen i krunom, nekom vrstom obrnute kupole – prema svjetlosti i suncu. Simbolično, prema životu i slobodi...»

Mjesta logorskih objekata obilježena su zemljanim humcima, a grobnice i mučilišta unutar samog logora plitkim udubljenjima.

Spomenik je svečano otkriven 4. srpnja 1966.

Put do spomenika Cvijet popločan je pružnim pragovima koji su simbolični nastavak sačuvane pruge kojom su transporti zatočenika pristizali u logor.

Neposredno uz uže područje bivšeg logora III Ciglana Jasenovac 1968. otvoren je Memorijalni muzej Spomen područja Jasenovac.

Do 1971. završeno je hortikulturno uređenje okoliša, a sljedećih godina obilježene su i uređene masovne grobnice (Limani, Mlaka, Jablanac, Uštica, Krapje i Donja Gradina).

Uz spomenički prostor u Jasenovcu, Spomen područje Jasenovac skrbi o sačuvanom autentičnom logorskom objektu Kula i logorskom groblju u Staroj Gradiški, o romskom groblju u Uštici, o masovnim grobnicama u Krapju, Mlaki i Jablancu.

Umjetničko izražavanje jedna je od najznačajnijih civilizacijskih tekovina ljudskog društva.

Zatočenici su kroz umjetničko stvaranje izražavali otpor ljudskoj patnji i stradanju te isto tako dokazali kako su čovjekov duh i njegova volja za životom nesalomljivi.

I nakon završetka rata, umjetnici nastavljaju stvarati.

Oni to čine zbog sjećanja, zbog odavanja počasti žrtvama, zbog nade za humanijim i boljim svijetom.

Oni osuđuju zločin i smrt.

Njihova djela čine trajno upozorenje... Ne ponovilo se.