MEMORIJALNI MUZEJ

Memorijalni muzej Spomen područja Jasenovac izgrađen je neposredno uz uže područje bivšeg ustaškog logora III Ciglana Jasenovac i svečano je otvoren 4. srpnja 1968.

Autor idejnog projekta za zgradu Memorijalnog muzeja bio je ing. Petar Vovk, dok je autor idejnog projekta interijera izložbene dvorane bio Đuka Kavurić.

Prvi muzejski postav realizirao je Muzej revolucije naroda Hrvatske a autorica idejne i sadržajne koncepcije bila je Ksenija Dešković.

Memorijalni muzej sastojao se od izložbene i kino dvorane.

Sastavni dio stalnog muzejskog postava bila je skulptura Dušana Džamonje, «Reljef posvećen žrtvama fašizma u Jasenovcu», postavljena na južni zid izložbene dvorane.

Muzejski postav obnovljen je 1988., autori idejne i sadržajne koncepcije bili su Dragoje Lukić i Antun Miletić, a autor likovnog rješenja bio je Joža Rebernak.

Ratna razaranja nisu zaobišla ni Spomen područje Jasenovac. Početkom ratnih djelovanja u Republici Hrvatskoj muzejska i arhivska građa iz Memorijalnog muzeja i čuvaonice Spomen područja Jasenovac spremljena je u sanduke i pripremljena za evakuaciju, koju zbog ratnih djelovanja nije bilo moguće obaviti na vrijeme.

Prema informaciji RTV Beograd od 7. veljače 1992., na konferenciji za tisak posvećenoj zaštiti spomenika kulture, rečeno je da je dio muzejske građe prenesen iz Jasenovca u Bosnu i Hercegovinu (u Bosansku Dubicu, kasnije u Arhiv Republike Srpske u Banja Luci).

U Spomen području Jasenovac bilo je 1991. pohranjeno 14.237 muzejskih predmeta, u zbirkama dokumenata, fotografija, predmeta i umjetnina, a Muzej je imao i bogatu arhivu i dokumentacijske fondove (fonoteku, fototeku, filmoteku, videoteku, hemeroteku) te biblioteku s oko 2.500 naslova.
U izvješću promatračke misije Europske Zajednice, koja je u svibnju 1994. otpočela s očevidom stanja spomenika kulture i muzeja na okupiranom području Republike Hrvatske, navodi se da je Memorijalni muzej potpuno prazan i da nema informacija o muzejskoj građi Spomen područja Jasenovac te da spomenički prostor i spomenik u Jasenovcu nisu oštećeni.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Spomen područje Jasenovac tražili su preko međunarodnih institucija povrat otuđene muzejske građe. Temeljem ugovora između Muzeja Holokausta u Washingtonu i Ministarstva kulture RH, dio muzejske i arhivske građe Spomen područja Jasenovac koja se nalazila u arhivu u Banja Luci pohranjen je, u listopadu 2000., radi konzervacije, restauracije i katalogiziranja na godinu dana u Muzej Holokausta u Washingtonu.

Povratom muzejske i arhivske građe u Spomen područje Jasenovac 5. prosinca 2001., počelo se raditi na reviziji muzejske građe i dokumentacije. Revizija koja je završena u veljači 2004., obuhvatila je kako vraćenu muzejsku građu i dokumentaciju, tako i onu prikupljenu nastavkom djelatnosti Spomen područja Jasenovac (od lipnja 1997. do konca 2003.).

Sredinom svibnja 1998. Ministarstvo kulture RH imenovalo je Povjerenstvo za izradu privremenog muzejskog postava. Osnovna zadaća Povjerenstva bila je da na temelju pristupačne muzejske, arhivske i druge dokumentacijske građe izradi prijedlog muzejskog postava. “Prijedlog muzeološke koncepcije novoga stalnog postava Memorijalnog muzeja Jasenovac” predan je Ministarstvu kulture 3. prosinca 1999.

Imenovanjem Povjerenstva za izradu privremenog muzejskog postava intenzivirao se rad u muzejskoj djelatnosti Spomen područja Jasenovac, tako da su sljedećih godina postavljene tematske izložbe: "Spomen područje Jasenovac 1968.-1999.", "Proboj logoraša 22. travnja 1945.", "Koncentracioni logor Jasenovac - izložba o počecima logorskog sustava, kolovoz 1941. - veljača 1942."

Novi muzejski postav Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac svečano je otvoren 27. studenog 2006.

Autorica idejne koncepcije i scenarija je Nataša Mataušić, likovne postavke i rješenja Leonida Kovač, a arhitektonskog dijela Helena Paver Njirić.

U Memorijalnom muzeju s prostorom od 350 m² nije bilo moguće izložiti svu muzejsku i arhivsku građu pohranjenu u Spomen području Jasenovac, te se pri izradi muzejskog postava pristupilo multimedijskom rješavanju i rješenju, odnosno načinu izlaganja muzealija na nekoliko različitih načina: printovi fotografija i dokumenata, izlaganje u vitrinama, digitalna prezentacija muzealija na monitorima, audio-video prezentacija iskaza sjećanja preživjelih zatočenika/ca.

Ovaj način prezentacije omogućio je da se posjetiteljima Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac ponudi više informacija i prezentira znatno više muzejskih predmeta no što bi to bilo moguće klasičnim načinom izlaganja. 

S tim ciljem izrađena je baza podataka u kojoj je detaljno kronološki i tematski obrađeno 65 tema. Sastavni dio baze podataka i novog stalnog muzejskog postava Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac je Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941.-1945. Autori baze podataka i Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac kustosi su Spomen područja Jasenovac Jelka Smreka i Đorđe Mihovilović.

Adaptacija Memorijalnog muzeja i izrada novog muzejskog postava, kao i adaptacija i opremanje Obrazovnog centara Spomen područja Jasenovac financirani su u cijelosti sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.