OSNIVANJE I DJELOVANJE SPOMEN PODRUČJA JASENOVAC DO 1991.

Nacistički logori koji su tijekom Drugog svjetskog rata bili razasuti diljem Europe, uglavnom su sačuvani u izvornom obliku ili su logorski objekti naknadno rekonstruirani.

Ustaški koncentracijski logor u Jasenovcu, miniran je, spaljen i uništen. Ostaci logorskih objekata razneseni su za gradnju kuća, tako da je logorski prostor postupno zarastao u korov i šikaru.

Krajem pedesetih godina poduzeti su prvi koraci za obilježavanje prostora bivšeg logora. U izvješću Konzervatorskog zavoda Narodne Republike Hrvatske od 15. travnja 1956. navodi se da još postoje tragovi baraka i građevina (temelji i dio zidova), a velikim dijelom bila je sačuvana ciglana, dijelovi logorske pruge i temelji logorskog zida. Predložene su mjere za zaštitu ostataka zgrada te obilježavanje i uređenje masovnih grobnica. Tragom temelja logorskog zida postavljena je ograda od žičane mreže, a logorski objekti označeni su pločama s natpisima.

U rujnu 1960. Centralni odbor Saveza udruženja boraca NOR-a Jugoslavije pozvao je arhitekte Zdenka Kolacija i Bogdana Bogdanovića da ponude prijedlog za obilježavanje koncentracijskog logora u Jasenovcu. Prihvaćeno je rješenje Bogdana Bogdanovića: spomenik Cvijet kao «znak vječitog obnavljanja - građevina, kao superstruktura, okrenuta dvojno – kriptom prema žrtvama iz kojih vuče svoj korijen i krunom, nekom vrstom obrnute kupole – prema svjetlosti i suncu. Simbolično, prema životu i slobodi...»

Mjesta logorskih objekata obilježena su produbljivanjem terena u obliku obrnute plitke piramide, a grobnice i mučilišta plitkim konusima od nabijene zemlje.

Spomenik je svečano otkriven 4. srpnja 1966.

Prostor bivšeg ustaškog logora Krapje uređen je 1967. Obilježene su tri masovne grobnice i podignut je spomenik svim žrtvama ovog logora. Autor spomenika je arhitekt Ninoslav Janković.

U Mlaki, gdje se nalazila jedna od logorskih ekonomija, 1969. obilježene su dvije masovne grobnice, a u središtu sela podignut je spomenik u sjećanje na nevine žrtve ubijene na logorskoj ekonomiji i na mještane Mlake stradale od ustaškog terora.

Na zgradu Kožare, dijela logora koji se nalazio u mjestu Jasenovac, postavljena je spomen ploča.

U spomen na 367 stradalih mještana Jasenovca u središtu mjesta podignut je spomenik Majka i dijete, akademskog kipara Stanka Jančića.

U Uštici su obilježene masovne grobnice i podignuta je spomen ploča na romskom groblju.

U Donjoj Gradini uređeno je devet grobnih polja na kojima se nalazi 105 masovnih grobnica.

Autor idejnog projekta za zgradu Memorijalnog muzeja bio je ing. Petar Vovk, a autor idejnog projekta interijera izložbene dvorane Đuka Kavurić. Prvi muzejski postav realizirao je Muzej revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu, a autorica idejne koncepcije bila je Ksenija Dešković. U izložbenoj dvorani, na zidu nasuprot ulaznih vrata, postavljena je skulptura akademskog kipara Dušana Džamonje “Reljef posvećen žrtvama fašizma u Jasenovcu”.

Do 1971. izgrađeni su svi objekti i završeno hortikulturno uređenje okoliša. Narednih godina obilježeni su i uređeni grobni lokaliteti (Limani, Mlaka, Uštica, Krapje i Donja Gradina) i dograđeni novi radni prostori. Godine 1983. Spomen području Jasenovac pripojeni su svi lokaliteti bivšeg logora Jasenovac: područje logora III Ciglana, Kožara u samom mjestu Jasenovac, Donja Gradina, Uštica, Krapje, Bročice, Mlaka, Jablanac, Dubičke krečane, Bistrica i Stara Gradiška.

Djelovanje Spomen područja Jasenovac obuhvaćalo je samostalnu izdavačku djelatnost, najprije u obliku internog glasila “Poruke”, a zatim i biblioteke istog naziva. Organizirala su se predavanja, znanstveni skupovi, različite književne manifestacije (“Susreti mladih”, “Bratimljenje pjesme i rijeke”), susreti radio-amatera i projekcije dokumentarnih filmova. Spomen područje Jasenovac produciralo je snimanje četiri dokumentarna filma o jasenovačkom logoru: "Jasenovac 1945" (1966.) Bogdana Žižića, "Evanđelje zla" (1973.) Đorđa Kastratovića, "Krv i pepeo Jasenovca" (1984.) Lordana Zafranovića, "Kula smrti" (1988.) Vladimira Tadeja. Tiskale su se razglednice, izrađivale značke i privjesci, a brojem posjetitelja Memorijalni muzej Jasenovac nadmašivao je gotovo sve muzejske institucije u zemlji.