HeaderImg image
VIJESTI

Održana komemoracija povodom 77. godišnjice proboja zatočenika

22.04.2022.

DSCF5194.JPG

22. travnja 2022., na dan 77. godišnjice proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, obilježen je dan sjećanja na žrtve i preživjele zatočenike logora.

 

Na osnovu zakonskih odredbi proglašenih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, tri etničke skupine bile su diskriminirane: Srbi, Židovi i Romi. U sljedećem koraku, pripadnici ovih skupina deportirani su u logore. Često se radilo o čitavim obiteljima: muškarcima, ženama i djeci. Osim pripadnika ovih naroda, u logore su deportirani pripadnici ostalih etničkih skupina koji se nisu slagali s rasnom politikom ustaškog režima: Hrvati, bosansko-hercegovački muslimani, Slovenci, pripadnici i simpatizeri partizanskog pokreta.

 

Masovni zločini ustaša u logoru Jasenovac doveli su do genocida nad Srbima i Romima, holokausta nad Židovima te masovnih zločina protiv čovječnosti protiv pripadnika ostalih etničkih skupina čiji su pripadnici izgubili život u logoru.

 

Prilikom obilježavanja dana sjećanja, vijence i cvijeće su kod spomenika Cvijet položila su izaslanstva predsjednika Hrvatskog sabora g. Gordana Jandrokovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske g. Andreja Plenkovića, predsjednika Srpskog narodnog vijeća g. Milorada Pupovca, zastupnika u Hrvatskom saboru g. Veljka Kajtazija te Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“,  predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista g. Franje Habulina, izaslanstvo Sisačko-moslavačke županije i Općine Jasenovac, izaslanstva stranih veleposlanstava akreditiranih u Republici Hrvatskoj, izaslanstva političkih stranaka, te brojna izaslanstva lokalnih županijskih i gradskih organizacija Saveza antifašističkih boraca i antifašista.

 

Prije prigodnog programa u znak sjećanja na žrtve, vijenac kod spomenika Cvijet je položio predsjednik Republike Hrvatske, g. Zoran Milanović te gradonačelnik Grada Zagreba, g. Tomislav Tomašević.

 

IZDVOJENO
Spomenik Cvijet

Autor spomenika Cvijet u Jasenovcu je Bogdan Bogdanović. Spomenik je izgrađen 1966. na prostoru bivšeg logora III Ciglana Jasenovac. Konstrukcija spomenika izvedena je od armiranog betona. Sastoji se od temeljnog dijela sa šest niša razdijeljenih betonskim zidovima, u dnu kojih su oblikovani bazeni za vodu, središnjeg stupa koji se nastavlja u razvijeni plašt cvijeta te od šest trapezastih ploča koje se nastavljaju na stropni dio niša. Kripta spomenika obložena je pružnim pragovima, a na sjevernoj strani kripte je položena brončana ploča u kojoj su reljefno upisani stihovi iz poeme Jama Ivana Gorana Kovačića.

SPOMENIK__6_.JPG
AMP_3812.jpg
Memorijalni muzej

U stalnom muzejskom postavu Memorijalnog muzeja Spomen-područja Jasenovac, naglasak je na pojedinačnim osobnim sudbinama u kontekstu masovnih zločina kako bi se  posjetitelja potaknulo na suosjećanje i kritički odnos prema zločinu i nasilju općenito. U Memorijalnom muzeju čuva se i prezentira građa koja je povezana sa logorom Jasenovac te zatočenicima jasenovačkog logorskog sustava.

Memorijalni muzej JUSP Jasenovac izgrađen je neposredno uz uže područje bivšeg ustaškog logora III Ciglana Jasenovac i svečano je otvoren 4. srpnja 1968.

Autor idejnog projekta za zgradu Memorijalnog muzeja bio je Petar Vovk, dok je autor idejnog projekta interijera izložbene dvorane bio Đuka Kavurić.

Prvi muzejski postav realizirao je Muzej revolucije naroda Hrvatske a autorica idejne i sadržajne koncepcije bila je Ksenija Dešković.

Memorijalni muzej sastojao se od izložbene i kino dvorane.

Na sjevernom zidu patija Muzeja nalazi se Reljef posvećen žrtvama fašizma u Jasenovcu Dušana Džamonje izrađen 1968. g. prilikom otvorenja Memorijalnog muzeja u Jasenovcu.

Jasenovački stradalnici

Bit ustaškog pokreta i ustaške politike u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj sadržana je u osnivanju koncentracijskog logora Jasenovac. Jasenovac je bio logor smrti, logor zločina. Ustaški logori osnovani su radi potpunog istrebljenja pojedinih naroda, vjerskih skupina i ideoloških neistomišljenika ustaške politike genocida i terora.

Jasenovački ustaški zločin izvršen je nad desecima tisuća Srba, Roma, Židova, nad Hrvatima, Muslimanima, Slovencima, Slovacima, Česima, Ukrajincima, Rusima, Talijanima, Nijemcima, Crnogorcima, Mađarima, Poljacima, Rumunjima i Rusinima. Nad muškarcima, ženama i djecom. Ubijani nožem, drvenim maljem, sjekirom, mučeni do smrti glađu i žeđu, jasenovački stradalnici, umoreni i preživjeli, pronalazili su u sebi nadu u život i vjeru u čovjeka. Njihovo nestajanje, njihove patnje, njihovo preživljavanje, jednostavno je ljudsko upozorenje: Nikad više!

Zločin je ako se ubije ili progoni makar i jedan čovjek samo zato što je druge vjere, nacije, rase ili ideoloških usmjerenja.

_RTVE.jpg

JAVNA USTANOVA SPOMEN-PODRUČJE JASENOVAC

Braće Radić 147, 44 324 Jasenovac

www.jusp-jasenovac.hr

tel-faks:+385 44 672 3 19


RADNO VRIJEME

1. ožujka - 30. studenog

Ponedjeljak - petak: 9 - 17 h

Subota i nedjelja: 10 - 16 h

Državnim praznikom muzej ne radi.


KAKO DO NAS

UPUTE