U literaturi je tema o koncentracijskom logoru Jasenovac prisutna kroz objavljenu arhivsku građu, u stručnim historiografskim radovima i publicistici.
Iako tema jasenovačkih logora u historiografiji i publicistici slovi kao nedovoljno istražena i nedostatna za ozbiljnije bavljenje njome, broj objavljenih bibliografskih jedinica koje u potpunosti ili djelomično obrađuju koncentracijski logor Jasenovac, svrstava je u sam vrh tema kojima su se bavili istraživači, publicisti i pojedinci u proučavanju Drugog svjetskog rata na ovim prostorima.
Djelovanje Spomen područja Jasenovac uključivalo je samostalnu izdavačku djelatnost, najprije u obliku internog lista "Poruke", a zatim i biblioteke istog naziva.
U Spomen području Jasenovac tradicionalno održavani komemorativni susreti pod nazivom "Susreti mladih" i književna manifestacija "Bratimljenje pjesme i rijeke" te održani znanstveni skupovi i susreti radioamatera bili su praćeni tiskanim materijalima, plakatima, knjigama, razglednicama.
Kao suvenir za mlade posjetitelje tiskane su školske bilježnice sa slikom spomenika Cvijet i biografskim podacima o njegovu autoru Bogdanu Bogdanoviću, izdavane su značke, bedževi te umanjene replike spomenika u Jasenovcu i spomen obilježja jasenovačkih stratišta.
Spomen područje Jasenovac produciralo je četiri dokumentarna filma o jasenovačkom logoru: "Jasenovac 1945" (1966.) redatelja Bogdana Žižića, "Evanđelje zla" (1973.) redatelja Gojka Kastratovića, "Krv i pepeo Jasenovca" (1984.) redatelja Lordana Zafranovića i "Kula smrti" (1988.) redatelja Vladimira Tadeja.
Nastavkom djelatnosti nakon rata, JUSP Jasenovac je 2001. pokrenulo pod uredništvom Slavka Goldsteina, tadašnjeg predsjednika Savjeta JUSP Jasenovac, biblioteku "Kameni cvijet" putem koje su izdane dvije knjige.
Savjet JUSP Jasenovac izradio je 2007. prijedlog izdavačke djelatnosti JUSP Jasenovac i pokrenuo biblioteku "Banalnost zla".