HeaderImg image
VIJESTI

Komemoracija u Spomen području Jasenovac

22.04.2024.

2259278.jpeg

21. travnja 2024. u Spomen području Jasenovac, prigodnom ceremonijom i programom kod spomenika Cvijet, obilježena je 79. godišnjica proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, dan sjećanja na žrtve i preživjele zatočenike logora.

  

Prilikom obilježavanja dana sjećanja, cvjetove ruža kod spomenika Cvijet položili su: preživjeli zatočenici logora, gđa. Nevenka Končar i g. Mile Vukmirović, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i Predstojnik Ureda predsjednika RH g. Orsat Miljenić, predsjednik Hrvatskog sabora g. Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske g. Andrej Plenković, predsjednik Srpskog narodnog vijeća g. Milorad Pupovac, zastupnik u Hrvatskom saboru g. Veljko Kajtazi i članovi Saveza Roma u RH „Kali Sara“, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista g. Franjo Habulin, ministri u Vladi Republike Hrvatske, zastupnici u Hrvatskom saboru, izaslanstvo Sisačko-moslavačke županije i Općine Jasenovac, izaslanstva stranih veleposlanstava akreditiranih u Republici Hrvatskoj, izaslanstva političkih stranaka, državnih i javnih institucija i ustanova, brojna izaslanstva lokalnih županijskih i gradskih organizacija Saveza antifašističkih boraca i antifašista, predstavnici Vijeća srpske nacionalne manjine te članovi obitelji žrtava i preživjelih zatočenika.

 

Predstavnici židovskih općina iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije su položili kamenčiće i cvijeće te su održali molitvu u znak sjećanja na žrtve u jutro, prije početka programa komemoracije.

 

Komemoracija se održava u znak sjećanja na posljednji dan logora Jasenovac, 22. travanj 1945. 

 

Posljednja grupa zatočenica, njih oko 640, likvidirana je u predvečerje 21. travnja 1945. godine. Kolona je iz pravca ženskog logora upućena prema drvenim barakama za smještaj muških zatočenika. Nakon toga je uslijedila egzekucija žena, te niti jedna zatočenica nije dočekala posljednji dan logora.

 

Po zadnjem prebrojavanju zatočenika, u logoru su preostala 1073 muška zatočenika. Iz ustaškog zapovjedništva naređeno je da se muškarci prebace u jednu od zidanih zgrada u sklopu ženskog logora (visoka jednokatnica u kojoj je bila smještena postolarska radionica). Tijekom večeri izdvojeni su i likvidirani svi zatočenici koji su se nalazili na čelu grupa za prisilni rad.

 

U svom tom metežu, desetak zatočenika predvođenih Antom Bakotićem odvojilo se u malu prostoriju gdje su se dogovorili da krenu u bijeg iz logora. Formirane su desetine od najpovjerljivijih zatočenika koje su imale zadatak provaliti vrata zgrade te svladati stražare.

 

Kišovitog nedjeljnog jutra 22. travnja 1945., na Bakotićev poklič „Naprijed drugovi“, oko 600 logoraša provalilo je kroz vrata i potrčalo prema istočnom ulazu u logor. Ustaški čuvari logora otvorili su vatru iz osmatračnica i bunkera koji su okruživali logor. Najveći broj zatočenika koji su krenuli u proboj iz logora tada je ubijen. Oni koji su se uspjeli probiti izvan zida koji je okruživao logor, nastojali su se domoći obližnje šume ili su pokušali preplivati Savu te prijeći na desnu obalu rijeke.

 

Ovaj proboj iz centralnog logora Jasenovac-III Ciglana, preživjelo je 90 zatočenika.

 

Nekoliko sati nakon proboja iz logora III, započeo je i proboj 167 zatočenika grupe za prisilni rad Kožara (logor IV), koja je bila smještena u samom naselju Jasenovac.

 

Kada su čuli pucnjeve i eksplozije iz smjera centralnog logora, zatočenici su pretpostavili da je riječ o pokušaju bijega iz logora. Organizirali su se, te su predvečer istog dana također pokušali izvesti bijeg iz ovog dijela logora. Zatočenici su se najvećim dijelom uspjeli probiti izvan ograde logora Kožara, no čitavo naselje Jasenovac bilo je okruženo bunkerima i bodljikavom žicom.

 

Najveći broj zatočenika je ubijen, a proboj iz logora IV preživjelo je 12 zatočenika.

 

Logor Jasenovac bio je u funkciji gotovo 4 godine, od kolovoza 1941. do travnja 1945. Za vrijeme postojanja Nezavisne Države Hrvatske, na osnovu zakonskih odredbi proglašenih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj te ideologije ustaškog pokreta, tri etničke skupine bile su diskriminirane: Srbi, Židovi i Romi. U sljedećem koraku, pripadnici ovih skupina deportirani su u logore. Često se radilo o čitavim obiteljima: muškarcima, ženama i djeci. Osim pripadnika ovih naroda, u logore su deportirani pripadnici ostalih etničkih skupina koji se nisu slagali s rasnom politikom ustaškog režima: Hrvati, bosansko-hercegovački muslimani, Slovenci, pripadnici i simpatizeri partizanskog pokreta.

 

Masovni zločini ustaša u logoru Jasenovac doveli su do genocida nad Srbima i Romima, Holokausta nad Židovima te masovnih zločina protiv čovječnosti protiv pripadnika ostalih etničkih skupina čiji su pripadnici izgubili život u logoru.

 

IZDVOJENO
Spomenik Cvijet

Autor spomenika Cvijet u Jasenovcu je Bogdan Bogdanović. Spomenik je izgrađen 1966. na prostoru bivšeg logora III Ciglana Jasenovac. Konstrukcija spomenika izvedena je od armiranog betona. Sastoji se od temeljnog dijela sa šest niša razdijeljenih betonskim zidovima, u dnu kojih su oblikovani bazeni za vodu, središnjeg stupa koji se nastavlja u razvijeni plašt cvijeta te od šest trapezastih ploča koje se nastavljaju na stropni dio niša. Kripta spomenika obložena je pružnim pragovima, a na sjevernoj strani kripte je položena brončana ploča u kojoj su reljefno upisani stihovi iz poeme Jama Ivana Gorana Kovačića.

SPOMENIK__6_.JPG
AMP_3812.jpg
Memorijalni muzej

U stalnom muzejskom postavu Memorijalnog muzeja Spomen-područja Jasenovac, naglasak je na pojedinačnim osobnim sudbinama u kontekstu masovnih zločina kako bi se  posjetitelja potaknulo na suosjećanje i kritički odnos prema zločinu i nasilju općenito. U Memorijalnom muzeju čuva se i prezentira građa koja je povezana sa logorom Jasenovac te zatočenicima jasenovačkog logorskog sustava.

Memorijalni muzej JUSP Jasenovac izgrađen je neposredno uz uže područje bivšeg ustaškog logora III Ciglana Jasenovac i svečano je otvoren 4. srpnja 1968.

Autor idejnog projekta za zgradu Memorijalnog muzeja bio je Petar Vovk, dok je autor idejnog projekta interijera izložbene dvorane bio Đuka Kavurić.

Prvi muzejski postav realizirao je Muzej revolucije naroda Hrvatske a autorica idejne i sadržajne koncepcije bila je Ksenija Dešković.

Memorijalni muzej sastojao se od izložbene i kino dvorane.

Na sjevernom zidu patija Muzeja nalazi se Reljef posvećen žrtvama fašizma u Jasenovcu Dušana Džamonje izrađen 1968. g. prilikom otvorenja Memorijalnog muzeja u Jasenovcu.

Jasenovački stradalnici

Bit ustaškog pokreta i ustaške politike u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj sadržana je u osnivanju koncentracijskog logora Jasenovac. Jasenovac je bio logor smrti, logor zločina. Ustaški logori osnovani su radi potpunog istrebljenja pojedinih naroda, vjerskih skupina i ideoloških neistomišljenika ustaške politike genocida i terora.

Jasenovački ustaški zločin izvršen je nad desecima tisuća Srba, Roma, Židova, nad Hrvatima, Muslimanima, Slovencima, Slovacima, Česima, Ukrajincima, Rusima, Talijanima, Nijemcima, Crnogorcima, Mađarima, Poljacima, Rumunjima i Rusinima. Nad muškarcima, ženama i djecom. Ubijani nožem, drvenim maljem, sjekirom, mučeni do smrti glađu i žeđu, jasenovački stradalnici, umoreni i preživjeli, pronalazili su u sebi nadu u život i vjeru u čovjeka. Njihovo nestajanje, njihove patnje, njihovo preživljavanje, jednostavno je ljudsko upozorenje: Nikad više!

Zločin je ako se ubije ili progoni makar i jedan čovjek samo zato što je druge vjere, nacije, rase ili ideoloških usmjerenja.

_RTVE.jpg

JAVNA USTANOVA SPOMEN-PODRUČJE JASENOVAC

Braće Radić 147, 44 324 Jasenovac

www.jusp-jasenovac.hr

tel-faks:+385 44 672 3 19


RADNO VRIJEME

1. ožujka - 30. studenog

Ponedjeljak - nedjelja: 9 - 17 h

Državnim praznikom muzej ne radi.


KAKO DO NAS

UPUTE