HeaderImg image
VIJESTI

27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

27.01.2023.

1148.jpg

Na današnji dan prije 77 godina, 27. siječnja 1945. godine, jedinice Crvene armije oslobodile su nacistički logor Auschwitz. U logoru su zatekli još oko 7 000 živih zatočenika, koje su nacisti ostavili iza sebe nakon povlačenja iz logora. Kroz pet godina postojanja logor Auschwitz bio je mjesto masovnog mučenja i masovnih egzekucija zatočenika. To se posebno odnosi na razdoblje nakon siječnja 1942. godine, kada su vlasti nacističke Njemačke donijele odluku o „konačnom rješenju“ – planu za likvidaciju svih Židova u okupiranoj Europi. Takva politika dovela je do osnivanja logora smrti, čiji je osnovni zadatak bio da se u njima vrše masovne egzekucije zatočenika. Procjenjuje se da je u logoru Auschwitz ubijeno oko 1,3 milijuna ljudi, a od tog broja 90% su bili Židovi. Sistematski progon židovskog stanovništva na području čitave okupirane Europe, s ciljem potpunog istrebljenja židovskog naroda, rezultirao je masovnim zločinima koji su se događali i u drugim logorima smrti i koncentracijskim logorima.

 

Generalna skupština Ujedinjenih naroda je na zasjedanju 1. studenog 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, a kao datum odredila je upravo dan oslobođenja logora Auschwitz.

 

Uz nacističku Njemačku, u izvršenju masovnih zločina pomagali su i direktno sudjelovali kolaboracionistički pokreti i režimi u pojedinim europskim državama. Židovi na području Nezavisne Države Hrvatske doživjeli su istu sudbinu kao i pripadnici židovskog naroda u većini zemalja okupirane Europe. Dolaskom na vlast ustaša te uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, proglašene su antisemitske odredbe te rasni zakoni. To je rezultiralo osnivanjem logora pod upravom ustaškog režima te masovnim stradanjem Židova u logoru Jasenovac, sustavu logora Jadovno-Pag te logoru Đakovo. Židovi koji nisu završili u logorima na teritoriju NDH su tijekom 1942. i 1943. godine u akcijama ustaša i Gestapoa uhićeni te deportirani u logor Auschwitz. Posljedice holokausta na teritoriju NDH bile su takve da su židovske zajednice u mnogim gradovima desetkovane, a u nekima su potpuno nestale.

 

Danas, odavanjem počasti i čuvanjem uspomene na žrtve sjećamo se Židova, ali i Srba, Roma i političkih zatočenika koji su bili žrtve mržnje koja je dovela do masovnih zločina u logoru Jasenovac te u brojnim drugim logorima širom okupirane Europe.

 

Zločinima počinjenim za vrijeme Drugog svjetskog rata prethodile su riječi mržnje. Na takav način, ljudi su prvo dehumanizirani, a nakon toga su slijedile deportacije i masovni zločini. Iz tog razloga je važno da se u društvu kroz edukaciju i javno djelovanje institucija i građana prepoznaju tendencije kojima se poriču ili iskrivljavaju povijesne činjenice te zločini holokausta i genocida.

 

IZDVOJENO
Spomenik Cvijet

Autor spomenika Cvijet u Jasenovcu je Bogdan Bogdanović. Spomenik je izgrađen 1966. na prostoru bivšeg logora III Ciglana Jasenovac. Konstrukcija spomenika izvedena je od armiranog betona. Sastoji se od temeljnog dijela sa šest niša razdijeljenih betonskim zidovima, u dnu kojih su oblikovani bazeni za vodu, središnjeg stupa koji se nastavlja u razvijeni plašt cvijeta te od šest trapezastih ploča koje se nastavljaju na stropni dio niša. Kripta spomenika obložena je pružnim pragovima, a na sjevernoj strani kripte je položena brončana ploča u kojoj su reljefno upisani stihovi iz poeme Jama Ivana Gorana Kovačića.

SPOMENIK__6_.JPG
AMP_3812.jpg
Memorijalni muzej

U stalnom muzejskom postavu Memorijalnog muzeja Spomen-područja Jasenovac, naglasak je na pojedinačnim osobnim sudbinama u kontekstu masovnih zločina kako bi se  posjetitelja potaknulo na suosjećanje i kritički odnos prema zločinu i nasilju općenito. U Memorijalnom muzeju čuva se i prezentira građa koja je povezana sa logorom Jasenovac te zatočenicima jasenovačkog logorskog sustava.

Memorijalni muzej JUSP Jasenovac izgrađen je neposredno uz uže područje bivšeg ustaškog logora III Ciglana Jasenovac i svečano je otvoren 4. srpnja 1968.

Autor idejnog projekta za zgradu Memorijalnog muzeja bio je Petar Vovk, dok je autor idejnog projekta interijera izložbene dvorane bio Đuka Kavurić.

Prvi muzejski postav realizirao je Muzej revolucije naroda Hrvatske a autorica idejne i sadržajne koncepcije bila je Ksenija Dešković.

Memorijalni muzej sastojao se od izložbene i kino dvorane.

Na sjevernom zidu patija Muzeja nalazi se Reljef posvećen žrtvama fašizma u Jasenovcu Dušana Džamonje izrađen 1968. g. prilikom otvorenja Memorijalnog muzeja u Jasenovcu.

Jasenovački stradalnici

Bit ustaškog pokreta i ustaške politike u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj sadržana je u osnivanju koncentracijskog logora Jasenovac. Jasenovac je bio logor smrti, logor zločina. Ustaški logori osnovani su radi potpunog istrebljenja pojedinih naroda, vjerskih skupina i ideoloških neistomišljenika ustaške politike genocida i terora.

Jasenovački ustaški zločin izvršen je nad desecima tisuća Srba, Roma, Židova, nad Hrvatima, Muslimanima, Slovencima, Slovacima, Česima, Ukrajincima, Rusima, Talijanima, Nijemcima, Crnogorcima, Mađarima, Poljacima, Rumunjima i Rusinima. Nad muškarcima, ženama i djecom. Ubijani nožem, drvenim maljem, sjekirom, mučeni do smrti glađu i žeđu, jasenovački stradalnici, umoreni i preživjeli, pronalazili su u sebi nadu u život i vjeru u čovjeka. Njihovo nestajanje, njihove patnje, njihovo preživljavanje, jednostavno je ljudsko upozorenje: Nikad više!

Zločin je ako se ubije ili progoni makar i jedan čovjek samo zato što je druge vjere, nacije, rase ili ideoloških usmjerenja.

_RTVE.jpg

JAVNA USTANOVA SPOMEN-PODRUČJE JASENOVAC

Braće Radić 147, 44 324 Jasenovac

www.jusp-jasenovac.hr

tel-faks:+385 44 672 3 19


RADNO VRIJEME

1. prosinca - 28. veljače

Ponedjeljak - petak: 9 - 16 h

Subotom, nedjeljom i državnim praznikom muzej ne radi.


KAKO DO NAS

UPUTE